Ogranak Matice hrvatske u Mostaru – povijest rada i djelovanja
Rad Ogranka Matice hrvatske u Mostaru obnovljen je 1989. – uz početke demokratskih promjena u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Ogranka, u četiri mandata, bio je ugledni odvjetnik i akademik Josip Muselimović, koji je osnovao kulturnu manifestaciju Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće i učinio je kulturnim brendom grada na Neretvi.
Godine 2014. za predsjednicu Ogranka izabrana je akademkinja Ljerka Ostojić, a u ožujku 2019. izabrana je u svoj drugi mandat.
Svojim djelovanjem Ogranak promiče narodni i kulturni identitet hrvatskoga naroda, u svim područjima umjetničkoga, znanstvenoga i duhovnoga stvaralaštva, uz naglašeno poštivanje različitosti drugih naroda i kultura. Na takav način, Ogranak daje golem doprinos razvoju i širenju opće kulture u cijeloj Bosni i Hercegovini i okružju.
Ogranak Matice hrvatske Mostar ima oko 300 članova, od toga 60-ak aktivnih i dva “stara” člana Matice hrvatske iz 1970. – akademika Josipa Muselimovića i književnika Miru Petrovića.
Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske
Međunarodna kulturna manifestacija Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske utemeljena je 1998. Danas je punopravni član Saveza europskih festivala.
Na Festivalu su nastupali: Dunja Vejzović, Krunoslav Cigoj, Amila Bakšić, Zoran Todorović, Ivica Šarić, Sandra Bagarić, Vice Vukov, Arsen Dedić, Oliver, Gabi Novak, Matija Dedić, Gibonni, Ibrica Jusić, Tereza Kesovija, Jacques Houdek; svirali Ivo i Lovro Pogorelić, Maksim Mrvica, Stefan Milenkovich, Monika Leskovar, kvartet Rucner, Shlomo Mintz; dirigirali Vjekoslav Šutej, Ivan Repušić, Robert Homen, Siniša Leopold, Đelo Jusić, Tomislav Fačin; gostovale Sarajevska, Zagrebačka i Beogradska filharmonija, talijanska Arena di Verona, Salonski orkestar Državne opere Budimpešta i bečka Opera te mnogi drugi domaći i europski orkestri i izvođena su djela: Carmina Burana, Ero s onoga svijeta, Labuđe jezero, Šišmiš, La Traviata, Nabucco, Jesus Christ Superstar, Kneginja čardaša, Mala Floramy, Splitski akvarel, Nikola Šubić Zrinski…
Prvi su put Dubrovačke ljetne igre sa svojim ansamblom izašle na gostovanje izvan dubrovačkih zidina, upravo na Mostarsko proljeće; nekoliko puta je gostovao Ansambl Lado, nastupali su i makedonski državni folklorni ansambl Tanec te Donski kozaci…
Festival bilježi izložbe Vlahe Bukovca, Safeta Zeca, Ljupka Antunovića, Zlatka Ugljena, Dimitrija Popovića, Gabrijela Jurkića, Emanuela Vidovića, Antuna Masle, Matka Vekića, Ivice Vlašića, Blago franjevačkih samostana, kao i književne nastupe Dragutina Tadijanovića, Veselka Koromana, Ivana Aralice, Zvonimira Baloga, Luke Paljetka, Jevrema Brkovića, Petra Gudelja, Anđelka Vuletića, Tonka Maroevića, Mire Gavrana, Julijane Matanović, Pavla Pavličića…
Publika u Mostaru u dva desetljeća vidjela je “na Matici” više od 700 različitih sadržaja. Proljeće je izrodilo i brojne domaće glazbenike i pjevače.
Velike zasluge za uspješnost Proljeća i gradnju kulturnih mostova imaju pokojni maestro Vjekoslav Šutej, koji je sve do smrti bio umjetnički ravnatelj Mostarskoga proljeća, Miljenko Puljić, višegodišnji producent Proljeća, zatim predsjednici Ogranka – akademik Josip Muselimović i akademkinja Ljerka Ostojić, kao i Misijana Brkić Milinković – glavna tajnica Ogranka Matice hrvatske u Mostaru, dugogodišnja voditeljica Ureda i Odnosa s javnošću Mostarskog proljeća, te Miro Petrović, član Predsjedništva i savjetnik za kazališne, filmske i književne programe.
Časopis Motrišta
Časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja Motrišta danas izlazi kao dvomjesečnik. Njegov 110. broj objavljen je u prosincu 2019.
Motrišta su dobitnik Diplome za najbolji časopis Sarajevskog sajma knjiga 2014. i Srebrne povelje Matice hrvatske 2016. Glavni urednici Motrišta bili su Jago Musa, Miro Petrović, Josip Muselimović, a odgovorna urednica Ljerka Ostojić.
Časopis Motrišta referiran je u Central and Easten European Online Library /Frankfurt am Main/ http://www.ceeol.com
Časopis Suvremena pitanja
Časopis za prosvjetu i kulturu Suvremena pitanja izlazi dva puta godišnje i objavio je svoj 28. broj u prosincu 2019. Glavni urednik časopisa je Ivan Sivrić.
Časopis Suvremena pitanja je referiran u Central and Easten European Online Library /Frankfurt am Main/ http://www.ceeol.com
Časopis Cvitak
Književno-poučni časopis za mlade Cvitak izlazi mjesečno, od 2000. godine. Pokretači i prvi urednici Cvitka su književnici Krešimir Šego (glavni urednik) i Miro Petrović (izvršni urednik). Cvitak je dobitnik Zlatne povelje za najbolja izdanja Matice hrvatske u 2008. i Nagrade Mali princ 2017. za doprinos razvoju dječje literature u Bosni i Hercegovini.
Spomenici
Ogranak je podigao spomenike dvojici hrvatskih nobelovaca iz Bosne i Hercegovine – Vladimiru Prelogu i Ivi Andriću, pjesniku Antunu Branku Šimiću, književniku Iliji Jakovljeviću te kraljici Katarini Kosači Kotromanić.
Priznanja
Ogranak je dobitnik mnogih priznanja, među kojima su: Večernjakov pečat 2012. godine za najbolju kulturnu manifestaciju u BiH; Zlatna turistička ruža BiH 2009. za najbolju kulturnu, zabavnu i turističku manifestaciju u cilju obogaćivanja turističke ponude; Zlatna plaketa mostarskog Sajma turizma, Međunarodnih dana turizma Mostar 2009., u sklopu Međunarodnog sajma gospodarstva, za najbolju regionalnu turističku manifestaciju; Priznanje Didak – za nasljedovanje fra Didaka Buntića na području kulture te Velika povelja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru za osobit doprinos ugledu fakulteta u javnosti.
Dani Matice hrvatske i Josip Muselimović dobitnik su Velike zlatne povelje Matice hrvatske za najbolju kulturnu manifestaciju u povijesti MH (2006.), a predsjednik MH Igor Zidić tom je prigodom kazao:
„Pravda je spora, ali dostižna, tako da, uz uvažavanje te činjenice, ističem radost i osobnu sreću, kao i odobravanje svih Matičinih ogranaka po svijetu, što ova povelja ide u ruke Josipa Muselimovića i Matice hrvatske Mostar, koji su, djelujući u okolnostima u kakvima bi se mnogi naši drugi ogranci ugasili, uspjeli stvoriti najrespektabilniji Matičin festival – Dane Matice hrvatske u Mostaru, a takvoga nikada nije uspjela napraviti ni glavna Matičina organizacija u Zagrebu, niti ijedna druga u svijetu.“
