U sklopu Mostarskoga proljeća 2026. – XXVIII. Dana Matice hrvatske izložba, koju čini prvi stalni postav Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, bit će otvorena u četvrtak 30. travnja u 19 sati. Partneri u organizaciji su Matica hrvatska Mostar i Vijeće Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini.
Kako navode iz Muzeja suvremena umjetnosti SUM-a, nakon pet godina sustavnoga rada, skupljanja i čuvanja likovnog naslijeđa, priprema se jedan od najvažnijih trenutaka u svojoj kratkoj, ali sadržajnoj povijesti – otvorenje stalnoga postava: izbora umjetnina iz bogate umjetničke zbirke.
– Za Muzej moderne umjetnosti i Sveučilište u Mostaru ovo je mnogo više od svečanog čina: to je potvrda da je Mostar dobio pravu i trajnu umjetničku fokalnu točku. Sveučilište u Mostaru je 2020. godine osnovalo Sveučilišnu galeriju koja je, u jako kratkom roku, nadišla svoje prvotno poslanje te je 2023. godine preimenovana u Muzej moderne umjetnosti s ambicijom da postane regionalno središte suvremenih likovnih zbivanja.
Muzej je u proteklih pet godina organizirao brojne izložbe, radio edukativne programe i simpozije, ali i sudjelovao na 60. Venecijanskom bijenalu čime je hrvatskoj umjetničkoj sceni u Bosni i Hercegovini donio međunarodnu vidljivost i afirmaciju kakvu dosad nije imala. Za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ovaj postav ima i dublju simboličku težinu.
On svjedoči da hrvatska kulturna misao i likovna produkcija u Bosni i Hercegovini nisu rubna pojava, već ravnopravan i prepoznatljiv glas unutar šire europske kulturne scene. Za Sveučilište u Mostaru otvorenje stalnog postava potvrđuje da kulturno i društveno poslanje institucije nije odvojeno od njezine obrazovne i znanstvene uloge već je njezin neodvojivi i ravnopravni dio – dodaju ususret ovom velikom likovnom događaju iz Muzeja suvremene umjetnosti SUM-a.
Stalni postav Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru donosi izbor iz fundusa koji danas obuhvaća gotovo pet stotina umjetnina. Riječ je o zbirci koja je nastajala postupno, kroz donacije umjetnika, potporu privatnih kolekcionara te aktivnosti samoga Muzeja, među kojima se posebno ističu Sveučilišni likovni simpozij i programi umjetničkih rezidencija. Na taj se način tijekom godina formirala raznolika zbirka koja obuhvaća različite medije i generacije umjetnika, stvarajući reprezentativan presjek suvremene umjetničke produkcije u regionalnom kontekstu.
Značajan doprinos u prikupljanju umjetnina dao je kolekcionar i bivši ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić, koji je, zahvaljujući dugogodišnjem radu u kulturi, izdavanju nekolicine bibliofilskih i monografskih izdanja te bliskoj suradnji i kontaktima s umjetnicima, potaknuo i omogućio velik broj donacija. Takva suradnja kolekcionara, umjetnika i institucije bila je presudna u formiranju današnjeg identiteta muzejske zbirke.
Najveći dio fundusa čini zbirka slikarstva. Među autorima čiji su radovi zastupljeni u zbirci nalaze se Tihomir Lončar, kao jedan od prvih značajnih donatora, potom Zoltan Novak, Tomislav Buntak, Ivica Šiško, Matko Vekić i Dimitrije Popović. Posebno mjesto zauzimaju i autori povezani s lokalnom umjetničkom scenom, među kojima se ističu Mladen Ivešić, Tomislav Zovko, Marijana Pažin Ivešić, Vilim Parić, Svetislav Cvetković i Maja Rubinić, čiji radovi svjedoče o kontinuiranom razvoju likovnog stvaralaštva u Mostaru i njegovoj okolici.
Posebnu vrijednost fundusa predstavlja zbirka grafike, koja obuhvaća djela nekih od najznačajnijih autora ovog medija. U njoj su zastupljeni umjetnici poput Ede Murtića, Ivana Lovrenčića, Nives Kavurić-Kurtović, Zdenke Pozaić, Maje S. Franković, Frane Para i Nevenke Arbanas, čiji radovi svjedoče o bogatoj tradiciji grafičkog stvaralaštva u hrvatskom i regionalnom kontekstu.
U zbirci je zastupljena i grafika Darka Dugandžića, koja se izdvaja kao najveća suvremena grafika po fizičkom formatu u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Zbirka skulptura također zauzima važno mjesto u fundusu muzeja, a među autorima se izdvajaju Ljubimir Stahov, Slaven Milićević, Damir Mataušić, Matko Mijić, Josip Ivešić i Stjepan Skoko. Njihovi radovi predstavljaju različite pristupe kiparskom izrazu, od figurativnih interpretacija do suvremenijih oblikovnih istraživanja.
Uz navedene medije, fundus obuhvaća i zbirku fotografije u kojoj su zastupljeni radovi autora Nina i Gorana Vranića, Ivana Posavca i Luke Mjede, čime se dodatno proširuje medijski raspon zbirke i njezina povezanost sa suvremenim vizualnim praksama. Muzej se u svojim raznolikim medijima posebno ističe i muralom (zidnom slikom) Tomislava Buntaka, nastalim kroz rezidencijalni program.
Stalni postav Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru stoga ne predstavlja samo izbor umjetnina iz fundusa, nego i razvojni put institucije, njezinih suradnji s umjetnicima i kolekcionarima te kontinuirano nastojanje da se kroz zbirku prati i interpretira suvremena umjetnost u širem kulturnom prostoru.
Ulaz na izložbu je besplatan.
PR Mostarskog proljeća – Dana Matice hrvatske
Foto: Muzej moderne umjetnosti SUM-a/MH Mostar
